Trgovinski rat SAD i Kine ulazi u novu fazu
Finansijska tržišta širom sveta pretrpela su ozbiljne udare nakon što su Sjedinjene Američke Države zvanično uvele nove, rekordno visoke tarife na kinesku robu. Carina od čak 104% koja je stupila na snagu preko noći izazvala je trenutni odgovor Pekinga – Kina je uzvratila uvođenjem 84% tarifa na američki izvoz.
Ova razmena trgovinskih udara stvorila je talas nesigurnosti među investitorima i poslala jasne signale na tržišta. Glavni američki berzanski indeksi zabeležili su gubitke veće od 2%, dok je japanski Nikkei pao za više od 4%. Tajvanski FTSE indeks pao je čak 5,8%, a panevropski Stoxx 600 oslabio je za više od 4%. U atmosferi pojačanog rizika, investitori su se opet okrenuli sigurnim utočistima. Cena zlata skočila je iznad 3.060 dolara po unci, dok su japanski jen i švajcarski franak ponovo postali sigurne luke kapitala. Prinosi na američke obveznice snažno su porasli – 30-godišnja obveznica nakratko je probila psihološku granicu od 5%.
Trampov carinski udar: Počinje nova era trgovinske politike
Administracija predsednika Donalda Trampa ušla je u novu fazu protekcionističke politike, uvođenjem širokog spektra tarifa na robu iz inostranstva. U fokusu su kineski proizvodi, na koje je uvedena ekstremna carina od 104%, uz najavu novih nameta.
Ovakve mere izazvale su burnu reakciju i na tržištu ali i među ekonomistima. Mnogi upozoravaju da bi posledice mogle biti ozbiljne – ne samo za Kinu, već i za globalne lance snabdevanja, američke potrošače i kompanije koje već osećaju pritisak troškova. Analitičari porede aktuelnu situaciju sa Zakonima Smoot-Hawley iz 1930-ih, koji su doprineli Velikoj depresiji.
Kina je uzvratila, ali je istovremeno pozvala na dijalog. Dok su političke poruke podeljene, tržište jasno pokazuje da ne veruje u brzo rešenje. Kompanije obustavljaju investicije, a sve više novca odlazi iz akcija ka sigurnijim sredstvima poput novčanih fondova. Evropske države su takođe uznemirene. Zvaničnici u Parizu i Berlinu upozoravaju da bi carine mogle pogoditi i njihove nacionalne gigante poput Airbusa, koji zavise od otvorene međunarodne trgovine. EU i SAD su otvorile pregovore, ali ozbiljniji pomaci još nisu na vidiku. U ovom trenutku, ekonomski pravac Vašingtona deluje više politički nego strateški, a šteta za globalnu ekonomiju mogla bi biti mnogo veća nego što su kreatori politika očekivali.
Peking odgovara Vašingtonu: Tarife, zabrane ali i politički signal
Nakon najave novih američkih tarifa, kineska vlada odgovorila je paketom kontramera, koji uključuje ne samo carine, već i zabrane poslovanja za brojne američke kompanije. Pored uvođenja 84% carine na američke proizvode, Peking je proširio takozvanu „listu nepouzdanih entiteta“. Na njoj su se našle američke firme iz sektora naprednih tehnologija i odbrambene industrije, kojima se ograničava trgovina i ulaganje u Kini. Takođe, pojedine firme stavljene su pod izvoznu kontrolu jer se njihova oprema može koristiti u vojne svrhe.
Zanimljivo je da, i pored oštrih mera, zvanični Peking ne zatvara vrata pregovorima. U zvaničnim saopštenjima ističe se da je trgovinska saradnja korisna za obe strane i da bi dalja eskalacija mogla naneti štetu svima. Kineski eksperti ukazuju na to da SAD imaju suficit u sektoru usluga, te da veliki broj američkih kompanija ostvaruje milijarde dolara prihoda unutar Kine. Poruka Pekinga je jasna: spremni smo za razgovor, ali nećemo odustati od sopstvenih interesa.
Energetika i farmacija najpogođeniji sektori
Trgovinski sukob između SAD i Kine ostavio je ozbiljne posledice na tržištu akcija, gde su određeni sektori doživeli prave slomove. Na udaru su se našle pre svega kompanije iz energetike i farmacije, koje su među najvećim gubitnicima od trenutka kada su najavljene nove tarife.
Cena nafte pala je na ispod 60 dolara po barelu – što je najniži nivo od početka 2021. godine. Brent sirova nafta beleži dnevni pad od preko 5%, a WTI više od 6%. To je izazvalo lančanu reakciju među energetskim gigantima, čije su akcije oštro pale. Istovremeno, potrošači goriva, poput aviokompanija i transportnih firmi, pojačali su aktivnosti na tržištu fjučersa kako bi zaključali povoljnije cene goriva za naredni period.
Farmaceutski sektor je dodatno uzdrman Trampovom izjavom da će carine uskoro biti uvedene i na lekove. Akcije kompanija poput Pfizera, Mercka i Eli Lillyja pale su za više od 3% u jednom danu, dok su evropski konkurenti – Roche, Novartis, GSK i Sanofi – izgubili i do 8% tržišne vrednosti.