Zaboravite MAGA, investitori žele MEGA: Make Europe Great Again
Neizvesnost oko ekonomske politike predsednika Donalda Trampa izazvala je promene na globalnim tržištima. Prinosi na desetogodišnje američke obveznice pali su na 4,32%, dok su tehnološke i kripto akcije pretrpele značajne gubitke. Fjučersi na Nasdaq 100 (MES) oslabili su nakon što su akcije Nvidije (NVDA), ASML-a (ASML) i STMicroelectronicsa (STM) pale zbog novih američkih ograničenja za kinesku industriju čipova. Istovremeno, S&P 500 (MES) uspeo je da stabilizuje gubitke nakon nestabilnog otvaranja sesije na Wall Street-u. Indeks volatilnosti VIX (VX), poznat kao "mera straha", dostigao je najviši nivo ove godine, dok je bitcoin (MBT) pao ispod 90.000 dolara. U Evropi, pritisak na nemački dug raste, odražavajući očekivanja o povećanom zaduživanju za vojnu potrošnju. Kineske akcije takođe beleže pad, iako su kasnije delimično nadoknadile gubitke u Hongkong.
Na korporativnom planu pad cene bitkoina povukao je sa sobom akcije kompanija koje su usko vezane za digitalnu imovinu. Među njima pad su predvodili Coinbase (COIN), Strategy (MSTR), Mara Holdings (MARA) i Robinhood (HOOD). Proizvođač čelika Cleveland-Cliffs (CLF) prijavio je slabije kvartalne rezultate uz pad prodaje. Generalni direktor Lourenco Gonsalveš predviđa da će politika predsednika Trampa podstaći oporavak kompanije 2025. godine, ali su akcije u međuvremenu pale za 4,5% u pretprodaji. Hims & Hers Health (HIMS), kompanija specijalizovana za telemedicinske usluge, objavila je da će prestati da nudi složeni semaglutid, aktivni sastojak lekova za mršavljenje Wegovy i Ozempic, nakon prvog kvartala. Ova vest je izazvala oštar pad vrednosti njenih akcija od 17% u premarketu. Za razliku od konkurencije, farmaceutska kompanija Novo Nordisk (NVO), proizvođač Wegovyja i Ozempica, zabeležila je rast akcija od 4% u Danskoj nakon najave da će Hims & Hers Health povući alternativne proizvode sa tržišta. Maloprodajni gigant Home Depot (HD) objavio je slabije prognoze za fiskalnu godinu, što je uzdrmalo poverenje investitora. Akcije kompanije pale su za 2,6% pre otvaranja berze.
Tramp menja američku politiku prema Ukrajini, distancira se od evropskih saveznika
Predsednik Donald Tramp odustao je od američke osude ruske invazije na Ukrajinu, čime je dodatno produbio neslaganja sa evropskim saveznicima. Sjedinjene Države su prvi put glasale protiv rezolucije Ujedinjenih nacija kojom se osuđuje Moskva, dok su u Savetu bezbednosti podržale tekst koji poziva na brzo okončanje sukoba bez dodeljivanja krivice.
Ovaj preokret u američkoj spoljnoj politici deo je Trampovog plana da postigne dogovor s Rusijom bez direktnog učešća evropskih država ili Kijeva. Trump je ponovio da vodi „ozbiljne razgovore“ sa Vladimirom Putinom, te da bi ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao uskoro da doputuje u Vašington kako bi potpisao sporazum o prirodnim resursima, koji Tramp vidi kao ključni korak ka završetku rata.
Evropski lideri su s negodovanjem dočekali ovaj razvoj događaja, dok je kanadski premijer Džastin Trudo posetio Kijev u znak podrške Ukrajini. Trampova administracija pored mogućg kompromis s Moskvom, nagoveštava i ograničenje ukrajinskih aspiracija za članstvo u NATO-u.
Zoom ostvario dobre rezultate, ali prognoze razočarale investitore
Zoom Video Communications (ZM) objavio je finansijske rezultate za četvrti kvartal fiskalne 2025. godine, koji su nadmašili očekivanja analitičara. Ipak, uprkos pozitivnim brojkama, akcije kompanije pale su za oko 3% u premarket trgovanju, jer su prognoze za naredni period bile ispod očekivanja tržišta.
Kompanija je ostvarila prilagođenu zaradu po akciji od 1,41 dolara, što je više od očekivanih 1,30 dolara. Prihodi su porasli za 3,3% i dostigli 1,18 milijardi dolara, u skladu s procenama analitičara. Međutim, prognoze za prvi kvartal fiskalne 2025. godine razočarale su investitore. Zoom očekuje zaradu po akciji između 1,29 i 1,31 dolara, dok su analitičari predviđali 1,31 dolar. Takođe, procenjeni prihod od 1,162 do 1,167 milijardi dolara ostao je ispod očekivanih 1,175 milijardi.
Kompanija planira da se fokusira na manje akvizicije koje podržavaju rast, poput preuzimanja Workvivo-a, umesto na velike i rizične poslove. Analitičari Wolfe Research ocenili su ovaj pristup kao promišljen, dok su iz Bank of America (BAC) upozorili da je neizvesno kada će se prihodi ubrzati, naglašavajući da ekonomska situacija može dodatno ograničiti rast kompanije.
Nemačka u pregovorima o hitnom povećanju vojne potrošnje
Budući nemački kancelar Friedrich Merz vodi pregovore sa Socijaldemokratama (SPD) o odobravanju specijalnog fonda od 200 milijardi evra za modernizaciju vojske, navodi Bloomberg. Cilj je da se odluka donese pre nego što nova vlada preuzme dužnost 24. marta, čime bi se zaobišla ustavna ograničenja.
Glavni izazov dolazi od krajnje desničarskih i levičarskih partija, koje imaju dovoljno mandata da blokiraju promene fiskalnih pravila u novom sazivu parlamenta. Zbog toga Merz i SPD razmatraju alternativna rešenja, uključujući proširenje postojećeg fonda od 100 milijardi evra ili donošenje posebnog zakona koji bi omogućio dodatna vojna izdvajanja. Pritisak za brzu odluku raste jer Donald Trump očekuje da evropske zemlje preuzmu veću odgovornost za bezbednost Ukrajine. Najava povećanja vojne potrošnje izazvala je rast cena akcija evropskih odbrambenih kompanija, uključujući nemački Thyssenkrupp (TKA), Hensoldt Ag (HAGG) i Rheinmetall AG (RHMG) koji su skočili 13%, 5% i 3% respektivno. U međuvremenu, lideri EU se pripremaju za ključne pregovore u Briselu 6. marta, gde će se odlučivati o budućim koracima u vezi s odbranom i podrškom Ukrajini.
Tesla beleži oštar pad prodaje u Evropi usled rastuće konkurencije
Tsla (TSLA) je u januaru ove godine zabeležila veliki pad prodaje u Evropi i Velikoj Britaniji, dok su konkurenti, posebno kineski proizvođači električnih vozila, nastavili da jačaju svoj položaj.
Prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila, broj novoregistrovanih Teslinih vozila u Evropskoj uniji, Velikoj Britaniji i zemljama EFTA smanjen je za 45,2% u odnosu na isti period prošle godine, na 9.945 jedinica. Tržišni udeo kompanije pao je sa 1,8% na samo 1%. Iako je ukupno tržište automobila u regionu zabeležilo pad od 2,1%, prodaja električnih vozila nastavila je da raste. Njihov udeo sada iznosi 15%, u odnosu na 10,9% prošle godine. Uprkos tom trendu, Tesla nije uspela da iskoristi rastuću potražnju, dok su kompanije poput Volkswagena (VOW), Toyote (TM) i Renaulta (RENA) povećale prodaju. Najveći dobitnik bio je kineski SAIC Motor (600104), čija je prodaja skočila za skoro 37%, čime je prestigao Teslu i zauzeo tržišni udeo od 2,3%. Osim pojačane konkurencije, Teslin pad se povezuje i sa agresivnim cenovnim ratom sa kineskim proizvođačima, kao i slabijim rezultatima isporuka u 2024. godini. Dodatni izazov za kompaniju može biti i sve češća kritika usmerena ka njenom izvršnom direktoru, Elonu Masku.
Zaboravite MAGA, investitori žele MEGA: „Make Europe Great Again“
Strah od gubitka američke vojne podrške pokrenuo je značajne promene u Evropi. Iako je pobeda Donalda Trampa 5. novembra u početku izazvala zabrinutost, tržišta su reagovala suprotno očekivanjima – indeks Euro Stoxx 50 porastao je za 12%, dok je S&P 500 zabeležio skromniji rast od 4%. Istovremeno, evropski investicioni fondovi beleže najveći priliv kapitala od 2022. godine.
Glavni razlog za ovu promenu jeste rastuća potreba EU da ojača svoju privredu i vojnu industriju, dok se SAD sve više distanciraju od starog kontinenta. Trampova administracija već je najavila mogućnost novih carina na evropske proizvode i isključivanje evropskih lidera iz mirovnih pregovora s Rusijom. Najveće evropske banke u evrozoni doživele su značajno povećanje vrednosti u odnosu na knjigovodstvenu vrednost (price-to-tangible-book value). UniCredit (CRDI), koji je ranije bio ispod knjigovodstvene vrednosti, sada je premašio nivo od 1.2 puta, što pokazuje snažan oporavak. Banco de Sabadell (SABE) beleži sličan trend, dok su BNP Paribas (BNPP) i Deutsche Bank (DBK) takođe u uzlaznoj putanji, ali uz umereniji rast.
Najveće evropske kompanije iz vojne industrije beleže rast zahvaljujući povećanoj potražnji za naoružanjem i strateškim ulaganjima vlada u vojnu opremu. Airbus (AIR), kao vodeća kompanija u sektoru, zajedno sa Leonardom (LDOF), Thalesom (TCFP) i Rheinmetallom (RHMG), nalazi se među ključnim akterima koji će verovatno najviše profitirati od rasta vojne potrošnje u Evropi. Pored njih, značajne prilike za rast imaju i kompanije Safran (SAF) i Saab (SAABb), koje igraju važnu ulogu u razvoju naprednih odbrambenih tehnologija. Dassault Aviation (AM) bi mogao imati koristi od povećanih ulaganja u vojnu avijaciju. Takođe, Fincantieri (FCT), ThyssenKrupp (TKA) i Hensoldt (HAGG) predstavljaju značajne igrače u sektoru, posebno u oblasti pomorske odbrane, elektronike i naprednih sistema naoružanja.
Pored odbrambene industrije, tehnološki i automobilski sektor mogli bi značajno profitirati od ekonomskih promena u Evropi. Infineon (IFXG), najveći nemački proizvođač čipova, dobio je 920 miliona evra državne pomoći za izgradnju nove fabrike poluprovodnika, što je deo strategije EU za jačanje tehnološke autonomije i smanjenje zavisnosti od američkih i azijskih dobavljača. U automobilskoj industriji, Volkswagen (VOW), BMW (BMW) i Stellantis(STLA) nalaze se među kompanijama koje bi mogle ostvariti rast zahvaljujući očekivanom poboljšanju poslovnog okruženja.