Norveška proizvodnja nafte će porasti 43 posto u razdoblju od 2019. do 2024. godine, podstaknuta uključenjem u sistem novih naftnih polja i modernizacijom starih proizvodnih pogona, pokazale su u četvrtak prognoze Norveške uprave za naftu (NPD).
Procene najavljuju oživljavanje norveške proizvodnje sirove nafte, koja je prošle godine pala na najniži nivo od 1989. godine zbog postupnog pražnjenja rezervi na starijim poljima.
Očekuje se da će se do 2023. godine kombinovana proizvodnja nafte i plina približiti rekordnom nivou, zabeleženom u 2004. godini, navodi uprava, iako bi udeo plina trebao biti veći nego ranije.
„Ovaj put će nafta činiti otprilike polovinu ukupne količine", rekla je direktorka NPD-a Ingrid Soelvberg.
Predviđa se da će proizvodnja sirovina na poljima na moru do 2023. godine dostići 2,02 miliona barela dnevno, u odnosu na prošlogodišnji minimum od 1,41 miliona barela dnevno, zahvaljujući postupnom uključivanju nafte s velikih naftnih polja Sverdrup i Kastberg.
„Nakon dve godine manje proizvodnje, ona će ponovo porasti u 2020. godini, uglavnom zbog pokretanja Johana Sverdrupa, ali i zbog drugih nalazišta", rekla je Soelvberg.
Očekuje se da će ove godine proizvodnja prirodnog plina porasti na 117,1 milijardI kubnih metara (bcm), sa 113,2 milijarde u 2019. godini, no manje od do sada prognozirane 120,2 milijarde bcm, navode u NPD-u.
Sada očekuju da će Norveška ove godine proizvoditi 1,76 miliona barela nafte dnevno. Pre godinu dana prognozirali su da će iznositi 1,74 milona barela dnevno.
Dok je broj bušotina u 2019. godini porastao na 57, s 53 u godini ranije, ove će se godine verovatno smanjiti na 50, navodi NPD.
Prošlogodišnja istraživanja u Barentsovom moru na Arktiku, području za koje se nekada očekivalo da će biti nova norveška naftna i plinska regija, rezultirala su samo jednim nalazištem.
Državna energetska kompanija Ekvinor i njeni partneri u četvrtak su najavili planove o dodatnom povećanju proizvodnje na polju Statfjord koje je u pogonu od 1970-ih, a očekuje se da će ostati aktivno i nakon 2040. godine.
Iako Norveška podržava Pariški klimatski sporazum iz 2015. godine i želi u dolazećim desetinama godina značajno smanjiti emisiju ugjenika, poručuje i to da će nastaviti da vadi i prodaje naftu drugima, sve dok potražnja postoji.