Kapital predstavlja finansijsku imovinu koja se može držati na depozitnim računima ili to mogu biti sredstva dobijena iz posebnih izvora finansiranja. Kapital podrazumeva i kapitalnu imovinu privrednog društva koja zahteva veliki iznos kapitala za finansiranje projekta ili širenje postojećih kapaciteta.
Poslovni kapital je glavni deo u svim poslovnim planovima i predstavlja osnovu za vođenje poslovanja. Poslovni kapital, nezavisno iz kog izvora nastaje predstavlja osnovu za finansiranje kapitalno intenzivne imovine. Kapitalna imovina predstavlja veoma širok pojam. Kapitalna imovina obuhvata od gotovine, preko novčanih ekvivalenata i likvidnih hartija od vrednosti do proizvodnih pogona i skladišta. Razlikujemo tri vrste poslovnog kapitala: obrtni kapital, sopstveni kapital i dužnički kapital.
Kapital može nastati zadržavanjem profita ili zaduživanjem
Najznačajnija podela kapitala je na sopstveni kapital i dužnički kapital.
Sopstveni kapital predstavlja kapital privrednog društva, koji nastaje ulaganjem vlasnika ili iz profita.
Sa druge strane, dužnički kapital nastaje zaduživanjem na finansijskim tržištima ili kod komercijalnih banaka.
Odnos sopstvenog i dužničkog kapitala vidi se u bilansu stanja. Analiza bilansa stanja je važan alat za pregled i procenu poslovnog kapitala. Neki od ključnih pokazatelja kod analize poslovnog kapitala su podnerisani troškovi kapitala, troškovi kapitala, kao i stopa povraćaja na kapital.
Ukoliko se privredno društvo zaduži kod komercijalne banke, dobija likvidna sredstva koja mogu poslužiti za različite namene. Ovako stečen kapital mora se vremenom otplaćivati kroz zakazane obaveze. Za pribavljanje dužničkog kapitala privredno društvo mora imati odgovarajuću kreditnu istoriju.
Ukoliko privredno društvo pribavi kapital putem zaduživanja ono će pored otplate iznosa za koji se zadužilo morati da plati i i određenu kamatu. Kamata pre svega zavisi od kreditnog rejtinga privrednog društva, visine zajma, poslovne reputacije privrednog društva.
Sa druge strane, akcijski kapital može se pribaviti na dva načina: putem otvorene ili zatvorene ponude. Rezultat obe vrste ponuda jeste emitovanje akcija.
Kod zatvorene ponude samo odabrani investitori imaju mogućnost kupovine akcija. Kod zatvorenih ponuda uglavnom investitori kupuju akcije kako bi ih zadržali i uticali na poslovanje akcionarskog društva. Investitori kada kupe akcije zatvorenih društava zainteresovani su pre svega da ostvare prihod od dividende.
Kada se radi o javnoj ponudi primarna prodaja akcija se obavlja javno i svaki zainteresovani investitor može kupiti akcije. Kod otvorenih ponuda investitori kupuju akcije na primarnom tržištu, zatim se trgovanje nastavlja na sekundarnom tržištu. Kod akcija koje se kupuju putem javne ponude i koje su likvidne na sekundarnom tržištu, investitor ima mogućnost da zaradi, ostvarujući pravo na dividendu ili da ostvari kapitalni dobitak ukoliko proda po ceni višoj od one po kojoj je kupio akcije.
U oba slučaja kapital se povećava, razlika je u dostupnosti akcija na sekundarnom tržištu.
U narednom tekstu ćemo se detaljnije baviti akcijskim kapitalom kao i vrstama akcija.
Kako da kreneš sa investiranjem na berzi?
Prvi i osnovni korak je edukacija. Investitori često smatraju da o berzi znaju mnogo više nego što je to zaista slučaj. Uvek možeš besplatno započeti svoju edukaciju na Berzanskoj akademiji. Registruj se i slušaj 10 besplatnih lekcija ovde.